Američki izbori 2020.

​Godina 2020. bit će upamćena po mnogim neobičnim događajima, prije svega po pojavi koronavirusa. Međutim, pred kraj prošle godine sve su oči bile usmjerene u Sjedinjene Države. Američki su izbori najpraćeniji izbori na svijetu, ali i najvažniji. Od samog početka izborne kampanje pitanje koje su si glasači postavljali jest koga odabrati između dvojice predsjedničkih kandidata s potpuno različitim stajalištima – republikanca i 45. predsjednika SAD-a Donalda J. Trumpa ili demokrata i bivšeg potpredsjednika Josepha R. Bidena.

​
Neka utrka počne
​
Na republikanskoj nacionalnoj konvenciji Donald Trump je s velikom prednošću te očekivano ponovno izabran za republikanskog predstavnika na izborima, kao i njegov potpredsjednik Mike Pence. Njih dvojica su krenuli u juriš pod sloganom Make America great again (MAGA), baš kao i 2016.
Demokrati su imali nešto zanimljiviji tijek događaja. Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji, koja se održala od 17. do 20. kolovoza prošle godine, za demokratskoga je predstavnika izabran Joe Biden, koji se nakon četiri godine stanke vraća na američku političku scenu. Nakon nekog je vremena došao red da odabere tko će biti njegova buduća desna ruka, a odluka je pala na senatoricu iz Kalifornije, Kamalu Harris. Po mnogima najliberalnija osoba u Senatu, Harris je tako postala prva žena koja bi moga biti potpredsjednica SAD-a. Ovih dvoje demokrata krenulo je u ozbiljan sukob s aktualnim predsjednikom i to pod sloganom Build back better.
Po završetku vođenja uspješnih predizbornih kampanja, na red je došao međusobni dvoboj ove dvojice kandidata – prvo izborno sučeljavanje. Održano u Clevelandu, sljedećih 90 minuta raspravljanja o raznim aktualnim temama bilo je priređeno za one neodlučne glasače, no i za one koji već imaju svoje favorite. Prema mnogima debata nije prošla onako kako to obično ide: neki su okrivili moderatora (inače voditelj Fox News Sundaya) Chrisa Wallacea dok su drugi rekli da je glavni razlog tomu neprestano prepiranje dvojice kandidata. Međutim, kada je ta vrlo aktivna večer završila, mnogi su proglasili Donalda Trumpa pobjednikom prve predsjedničke debate.
Druga je predsjednička debata bila održana drugačije nego prošlih godina. Na njoj tradicionalno gledatelji postavljaju pitanja kandidatima koji zatim odgovaraju na postavljena pitanja. Ovoga je puta svaki kandidat imao svoju publiku za sebe, a jedina je razlika bila baš u njoj – predsjednik Trump je odgovarao na pitanja uživo svojim ispitanicima, dok je Joe Biden to činio virtualnim putem.
Istog formata kao prvo, treće sučeljavanje kandidata, održano 23. listopada u Nashvillu, državi Tennessee, donijelo je jedan novitet, a ono je isključivanje mikrofona kandidatima kako bi se izbjegao ishod prve debate. Nakon ovih urednih 90 minuta, većina je izjavila da je pobjednik završne debate prije izbora bio bivši potpredsjednik Biden. Poslije ove debate, ankete predviđaju Bidena kao novog predsjednika.
Nakon ovih debata ostalo je još samo deset dana do izbora. Kandidati su nastavili svoje kampanje diljem zemlje, nadajući se da će tim putem osvojiti što veću vjernost glasača. Dan prije izbora kandidati su u posljednjem pokušaju da si osiguraju glasove. Biden tako uz pomoć svog bivšeg šefa Baracka Obame održava skupove na Floridi te pričaju o lošem vođenju države u koronakrizi. U istome trenutku, u Pennsylvanii, Trump priča o svojim budućim planovima te osvaja srca mnogih.

Biden: Neću biti predsjednik plavih ili crvenih američkih država, bit ću predsjednik Sjedinjenih Američkih Država!

Napokon je došao i taj dan, kojega su mnogi dugo iščekivali. Hoćemo li nastaviti gledati konzervativnu Ameriku i sljedeće četiri godine ili je vrijeme za promjenu, odlučuju samo stanovnici SAD-a. Od zatvaranja prvih birališta, bilo je neizvjesno tko će pobijediti u ovoj utrci.
Ovo su bili izbori s najviše glasača u povijesti američkih izbora. S rekordnih 150 000 000 glasača brojanje glasova trajalo je gotovo cijeli tjedan. U početku su elektorske glasove kandidati dobivali iz svojih država, dok se u državama-bojišnicama (eng. battleground states) događao dramatičan rasplet. U ranim prebrojavanjima glasova Trump je imao ogromnu prednost nad Bidenom. Međutim, kada su na red došli glasački listići poslani poštom, Biden je počeo pobjeđivati, što se na kraju i dogodilo. Države Nevada, Arizona, Georgija, Sjeverna Carolina, Winsconsin, Michigan te, najiznenađujuća, Pennsilvanyja su države koje su odlučile 59. američke izbore. Kada je bilo sigurno da je pobijedio, novoizabrani predsjednik Biden obratio se svojim pristašama kasno u noć: Moji dragi Amerikanci, narod ove države je rekao svoje i donio nam uvjerljivu pobjedu s najviše glasova ikad, čak 80 milijuna. Počašćen sam povjerenjem koje ste mi dali. Bit ću predsjednik koji ne dijeli, već ujedinjuje. Koji ne vidi crvene i plave države, samo ujedinjene države. Obratio se i Trumpovim glasačima: Za sve vas koji ste glasali za Trumpa... Razumijem razočarenje, i ja sam gubio nekoliko puta. No, dajmo si šansu, spustimo temperature. (…)  Naši protivnici nisu naši neprijatelji. Oni su Amerikanci. Riječ je dao i budućoj potpredsjednici, Kamali Harris: Put pred nama neće biti lagan, ali Amerika je spremna, a spremni smo i Joe i ja. Biden će biti vođa kojeg svijet poštuje i predsjednik svih Amerikanaca. Sljedećih je dana počelo veliko slavlje na ulicama gradova SAD-a. Mogle su se vidjeti plave zastave s natpisom Biden Harris 2020, a za to su vrijeme republikanci pognutih glava bivali u svojim domovima.
Donald Trump se u Bijeloj kući javio svojim glasačima puno ranije prije konačnog zbroja glasova. Ovo je prevara američkog naroda i sramota za našu zemlju. Dobili smo ove izbore. Naš cilj je sada očuvati integritet nacije. Ovo je velika prevara. Idemo na Vrhovni sud, ne želimo da u 4 ujutro neke glasove dodaju na popis, mi ćemo dobiti ovo. Nismo imali izborni dan, nego izborne dane. Svoj je govor zaključio rečenicom: Bili smo spremni za pobjedu te smo, iskreno, pobijedili na ovim izborima.
U sljedećim je tjednima, tada aktualni predsjednik Trump, podnio više tužbi na sudu, no bez ikakvog uspjeha. Kada je vidio da mu nema spasa, svoj je posao nastavio obavljati kao i prije. 

​Dosad neviđena inauguracija

Za sve one koji su se pitali, neću prisustvovati na inauguraciji 20. siječnja., na svom je Twitter profilu napisao Donald Trump 8. siječanja. Na dan inauguracije iz Bijele je kuće otišao rano ujutro, a na bazi Američkog ratnog zrakoplovstva Andrews, s kojega je krenuo na privatno odmaralište na Floridi, ga je dočekala grupa ljudi. Tada je održao i posljednji govor kao američki predsjednik: Ovo su bile izvrsne četiri godine. Da nas nije pogodila pandemija, imali bismo ekonomske brojke kakve još nisu nikad viđene. Burza je na višim razinama nego što je ikad bila prije pandemije. Dvaput smo izgradili ekonomiju. Vidjet ćete nevjerojatne brojke u budućnosti. (…) Biti vaš predsjednik mi je bila najveća čast u životu. Doviđenja, volimo vas i vratit ćemo se u nekom obliku. Trump je prvi predsjednik od Andrewa Johnsona koji odbija nazočiti prisezi svojeg nasljednika, a to je bilo davne 1869. godine.
Dan 20. siječnja 2021. godine bio je onaj kojega su mnogi priželjkivali. Amerikanci su pozvani da ostanu iz svojih domova pratiti povijestan čin, a njihovo je prisustvovanje zamijenilo preko 200 000 američkih zastavica. Cijeli je grad bio pust te je na njegovim ulicama bilo prisutno oko 20 000 vojnika. Oko 8h po američkom vremenu novoizabrani predsjednik je sa svojom suprugom Jill, koja će uskoro postati nova prva dama SAD-a, te novoizabranom potpredsjednicom i njezinim suprugom bio na misi u katedrali sv. Mateja u Washingtonu. Kasnije, u 11.30h na američkom Kapitolu počela je inauguracija. Na početku je himnu otpjevala Lady Gaga, a na red su zatim stigle prisege. Prvo je prisegnula Kamala Harris te tako postala 49. osoba koja obnaša dužnost potpredsjednika. Tim je činom postala i prva žena potpredsjednica. Zatim je na svoj red došao Joe Biden. Stao je pokraj svoje supruge, lijevu je ruku položio na istu Bibliju kojom je postao i potpredsjednik (koja je u njegovoj obitelji od 1893. godine), podigao desnu ruku u zrak i izgovorio riječi prisege koje su ga učinile 46. predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Nakon toga je uslijedio inauguracijski govor na kojem je pozvao na molitvu za naciju.
Ovi će američki izbori biti upamćeni po mnogim srušenim rekordima. Na ovim je izborima bila najveća izlaznost u povijesti, a Joe Biden postao je predsjednik s najviše osvojenih glasova, njih 80 milijuna, te je također postao najstariji predsjednik u povijesti predsjedništva. Drugi je kandidat Donald Trump osvojio najviše glasova kao već odabrani predsjednik, njih čak 74 milijuna. Međutim, ta mu brojka nije pomogla da osvoji drugi mandat. Svi očekuju mnoge promijene u novoj Americi, koje će sasvim sigurno biti potpuno drugačije od prošlog predsjednika. Samo će nam vrijeme pokazati kakve će promijene svijetu donijeti 46. predsjednik vodeće svjetske sile, Joe Biden.

Luka Kampić, 2.e
​